Kada se javiti psihologu odnosno terapeutu?

Kao inspiracija za temu poslužio mi je citat velikog Viktora E. Frankla „Kada više nismo u mogućnosti da mijenjamo situaciju, izazvani smo da mijenjamo sebe.” Taj citat na nekoj višoj razini sažima trenutak kada se javljamo psihologu odnosno terapeutu – kada smo spremni na promjenu u sebi, a kada smo iscrpili sve druge mogućnosti iz svoje okoline. Ključno je kako prepoznati taj trenutak iscrpljenosti u sebi koji je za svaku osobu jedinstven kao što su jedinstveni njeni načini doživljavanja svijeta.

U kognitivno-bihevioralnoj terapiji taj trenutak iscrpljenosti označava se kao simptom i dijeli se u 4 kategorije s obzirom na razinu doživljavanja i reagiranja – emocionalna, fiziološka, kognitivna i ponašajna, odnosno bihevioralna skupina simptoma. Kako biste dobili konkretnije smjernice kada se javiti, objasnit ćemo koji su to simptomi koji mogu predstavljati značajne poteškoće svakodnevnog funkcioniranja.

Emocionalni simptomi podrazumijevaju svakodnevne emocije koje su prenaglašene u intenzitetu i trajanju ili su neprimjerene situaciji, primjerice stalno prisutna izražena tjeskoba, nemir, strah ili preplavljujuća tuga ili nekontrolirani izljevi ljutnje i bijesa, kao i razdražljivost i nagle promjene raspoloženja.

Fiziološki simptomi odnose se promjene u tijelu koje se ne mogu objasniti drugim fizičkim uzrocima, medicinskim stanjima. Najčešće se radi o ubrzanom disanju, lupanju i preskakanju srca, vrtoglavici, mučnini, trncima u rukama, stezanju u prsima, kratkom dahu.

Kognitivni simptomi manifestiraju se kao poteškoće u koncentraciji ili održavanju pažnje, zaokupljenost brigama, teškoće u donošenju odluka, osjećaj nestvarnosti.

Ponašajni simptomi mogu biti brojni, tako da ćemo nabrojati samo neke – agresivni ispadi, nesanica, teškoće u komunikaciji, prejedanje, zloupotreba alkohola i droga, socijalno izoliranje.

Dakako, psihologu i terapeutu možemo se javiti i kada nemamo neki konkretan simptom niti narušeno funkcioniranje, nego samo želimo „poraditi na sebi” ili na manjkavosti nekih vještina kao što su komunikacijske vještine, vještine asertivnosti, vještine organiziranja i upravljanja vremenom ili vještine akademskog učenja.

Kada osjetite trenutak za promjenu u sebi, ohrabrite se i obratite nam se s povjerenjem. I ne zaboravite, budite blagi prema sebi!